ISAK NJUTN
DANI NAUKE
Engleski fizičar, matematičar i astronom, jedan od najbrilijantnijih umova u istoriji nauke.
Rođen na Božić 25. decembra 1642.g. prema Julijanskom kalendaru (4. januara 1643. prema Gregorijanskom) u mestu Vulstrop blizu Grantama u Engleskoj. 1661. godine Njutn upisuje Triniti koledž u Kembridžu. Predavanja na Triniti koledžu tada su bila zasnovana na Aristotelovom učenju, starom dvadeset vekova i pre svega pogrešnom. Na svu sreću, Njutn se poveo za delima Dekarta, Galileja, Kopernika i Keplera. Njutn završava koledž 1665. godine .
Njegov najveći poduhvat u matematici predstavlja infinitezimalni račun. Konstruisao reflektorski teleskop danas poznat kao Njutnov teleskop.1687. g definiše Njutnov zakon gravitacije i tri zakona kretanja koja će postati stubovi klasične mehanike.
Bavio se i istorijom religije i teologijom, pre svega tumačenjem ”Biblije”, zatim alhemijom...
Umro je 31. marta 1727. godine (po Gregorijanskom kalendaru).
Njegov najveći poduhvat u matematici predstavlja infinitezimalni račun. Konstruisao reflektorski teleskop danas poznat kao Njutnov teleskop.1687. g definiše Njutnov zakon gravitacije i tri zakona kretanja koja će postati stubovi klasične mehanike.
Bavio se i istorijom religije i teologijom, pre svega tumačenjem ”Biblije”, zatim alhemijom...
Umro je 31. marta 1727. godine (po Gregorijanskom kalendaru).
NJutnov zakon gravitacije
"Dva tela se privlače proporcionalno proizvodu svojih masa, a obrnuto proporcionalno kvadratu rastojanja između njih."
Osnovni zakon dinamike (Drugi NJutnov zakon)
F = m * a
Zakon akcije i reakcije (Treći NJutnov zakon)
Fa = - Fr